Opasnost od minsko-eksplozivnih sredstava
Ukoliko nađete neeksplodirano ubojno sredstvo :
- Ne dirajte!
- Ne pomjerajte! Ne drmajte! Ne udarajte! Ne bacajte!
- Ne rastavljajte!
- Ne stavljajte u vatru!
Prijavite!
Osnovna preporuka je da, ako naiđete na predmet koji liči na neeksplodirano ubojno sredstvo, odmah pozovete općinsku službu civilne zaštite ili brojeve
121 – Kantonalni operativni centar civilne zaštite ili
122 – policija,
te prijavite kako predmet izgleda, gdje ste ga pronašli (blizina eventualno ugroženih osoba i objekta).
Kako biste zaštitili sebe i druge:
- Ne deminirajte vlastita imanja, deminiranje mogu obavljati samo organizacije akreditirane od strane nadležne institucije.
- Izbjegavajte zabranjena i opasna područja za provođenje bilo kojih vrsta aktivnosti (radovi u polju, igra itd).
- Ne prilazite bivšim crtama razgraničenja, jer su to područja sa najvećom stopom rizika.
- Ne prilazite i ne dirajte ništa što vam je sumnjivo, napravljeno od metala ili plastike.
- Ako znate da je neko područje opasno, upozorite ostale.
VAŽNO JE ZNATI DA JE UKLANJANJE ZNAKOVA ZA UPOZORENJE NA OPASNOST OD MINA KRIVIČNO DJELO ZA KOJE SE ODGOVARA PRED ZAKONOM!!!
Epidemije i sanitarne opasnosti
Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, primarno zarazne, ali i bilo koje druge, koji se javljaju u isto vrijeme na jednom području, naseljenom mjestu i većem kolektivu, nazivamo epidemijom. Svaka prirodna i druga nesreća dovodi neminovno do čitavog niza posljedica kako za čovjeka, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini, stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj zaraznih bolesti. Sve tako nastale promjene mogu veoma negativno utjecati na zdravlje čovjeka, te dovesti i do bolesti sa smrtnim posljedicama. Epidemije se mogu manifestirati u dva pojavna oblika:- epidemije koje nastaju samostalno, bez povezanosti s kakvim drugim nepogodama;- epidemije koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potresa, poplava, eksplozija). Mogućnost pojave epidemije iz prve grupe je znatno veća.
|
Vrsta epidemije
|
Način širenja bolesti
|
Bolesti
|
Karakteristike bolesti
|
Preventivne mjere
|
|---|---|---|---|---|
|
Hidrične
|
Vodom
|
-Trbušni tifus,
-Bacilarna i amebna dizenterija,
-Paratifus,
-Kolera,
-Virusni hepatitis
|
Eksplozivni tijek bolesti s velikim brojem oboljelih u kratkom vremenskom razmaku
|
-Sanacija vodnih objekata koji su umali zagađenu vodu ili:
-Zabrana korištenja dostupne vode uz dovoženje potrebne količine pitke vode
-Cijepljenje
|
|
Alimentarne
|
Hranom
|
-Sve bolesti kao kod hidrične epidemije,
-Alimentrne toksoinfokcije I intoksikacije,
-Botulizam,
-Trovanje stafilokokima,
-Salmoneloze
|
Početak jako nagao, s eksplozivnim tijekom I vrlo velikim brojem oboljelih koji može obuhvatiti čak i preko 50% zahvaćenog kolektiva
|
-Zabrana korištenja svake sumnjive hrane
-Osiguranje higijenskog rukovanja hranom
-Odgovarajuća toplinska obrada hrane
-Pregled osoba koje rade s hranom na kliconoštvo
-Sumnjive na kliconoštvo ukloniti iz prehrambenog pogona
-Odgovarajući način čuvanja hrane
|
|
Aerogene
|
|
Gripa
-Druge respiratorne bolesti
|
Bolesti su izloženi svi,a posebice ljudi koji se nalaze u većoj skupini u zatvorenom prostoru
|
Potrebno je izbjegavati veće skupine ljudi u zatvorenom prostotru,
-Cijepljenje
-Kemoprofilaksa
|
|
Transmisivne bolesti (komarci,uši , mušice)
|
|
-Pjegavi tifus,
-Povratne groznica,
-Malarija,
-Papatači groznica
|
Ukoliko na ugroženo područje dospije uzročnik bolesti,postoje povoljne mogućnosti za njihovo širenje I razvoj epidemije
|
Uništavanje prenositelja bolesti (komaraca, mušica, uši),
- Kemoprofilaksa
|
Gdje se nalazimo?
Copyright@ 2024 Kantonalna uprava za civilnu zaštitu